U utorak, 25. veljače 2014. godine u 18:00 sati, u Knjižnici su predstavljeni radovi Vinka Ivića, prof. i Hrvoja Pavića objavljeni u jedanaestom i dvanaestom broju Glasnika arhiva Slavonije i Baranje.
Gošća iz Državnog arhiva u Osijeku, Zita Jukić, viša arhivistica i vršiteljica dužnosti urednika Glasnika arhiva Slavonije i Baranje, predstavila je djelatnost svoje ustanove i koncepciju samog časopisa. Knjižnici je darovala časopis u dva primjerka od kojih će jedan biti pohranjen u Zavičajnoj zbirci, a drugi će korisnici moći koristiti. Ovom je prigodom uručila Knjižnici donaciju naklade Državnog arhiva u Osijeku: 27 naslova koji će obogatiti knjižnični fond i biti vrijedan izvor sadašnjim i budućim korisnicima i istraživačima. Zahvaljujemo na vrijednoj donaciji.
Vinko Ivić, umirovljeni profesor povijesti i pedagogije upoznao nas je sa zaslugama Josipe Glembay, učiteljice i književnice rođene u Čepinu 1861. godine. Bila je dugogodišnja ravnajuća učiteljica Više djevojačke škole u Osijeku, značajno unaprijedila odgojni i nastavni rad, a osobito nastavu ženskog ručnog rada u školi. Naglašavala je vrijednost odgoja ženske mladeži, osobito siromašnih djevojaka, napose onih sa sela, te u tu svrhu osnovala i Zakladu. Pisala je novele, prikaze i kritike iz kulture i književnosti te objavljivala u brojnim časopisima. Utemeljiteljica je brojnih stručnih, kulturnih i humanih građanskih udruga. Jedna je od najistaknutijih hrvatskih žena na prijelazu 19./20. stoljeća.
Osobito je nadahnuto i emocionalno prof. Ivić govorio o Viktoru Himelrajhu, glazbenom i likovnom pedagogu i kulturnom djelatniku, rođenom u Čepinu 1922. godine gdje je i započeo svoj uspješan prosvjetni rad predajući likovni i glazbeni odgoj, matematiku, fiziku i tjelesni odgoj. Radio je i kao voditelj – mentor na Vježbaonici Učiteljske škole te predavao metodiku likovne kulture na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Pisao je u stručnim časopisima, sudjelovao na stručnim skupovima, uređivao časopise, knjige, izložbe i kataloge. Ističe ga se kao prvog metodičara gitaristike. Upravo je u njemu gosp. Vinko pronalazio svoj uzor u prosvjetnom i pedagoškom radu te je priredio i rukopis o njegovu životu i radu, koji čeka sponzore kako bi ugledao svjetlo dana. Saznali smo i zanimljivost kako su Himelrajhovi preci radili na križanju različitih vrsta kupusa te tako dobili poznati čepinski kupus.
Hrvoje Pavić je održao predavanje o zadruzi Hrvatsko srce Čepin (1937.-1941.). Predstavio je „sestre“, kako su se nazivale članice, koje su organizirale čajanke, predstave i zabave, a od zarade pomagale siromašnu djecu u mjestu. Organizirale su tečajeve za opismenjavanje nepismenih članica, domaćinski tečaj gdje su učile šivanje, krojenje, kuhanje i tkanje kao i predavanja o svakodnevici i hrvatskoj povijesti. Udruga je tijekom petogodišnjeg djelovanja kreirala bogat društveni život Čepina neposredno pred II.svjetski rat. Hrvoje je predavanje, u svom osebujnom stilu, popratio zanimljivom prezentacijom uz brojne fotografije tog vremena potkrijepljene anegdotama i svjedočenjem sudionika predstavljanja, naših sumještana koji se i sami sjećaju pojedinih detalja, odnosno prenijeli su sjećanja svojih roditelja, baka,…
Kako je suvremena asocijacija žena Hrvatsko srce pri Hrvatskoj seljačkoj stranci Čepin i danas vrlo aktivna, ovu smo prigodu iskoristili za predstavljanje današnjeg Hrvatskog srca Čepin i njegovih brojnih humanitarnih akcija. Prisutnima su se obratili predsjednik HSS-a Čepin Dražen Arnold,dr.med. načelnik općine Čepin u tri mandata ; sadašnji predsjednik općinskog vijeća i predsjednica Hrvatskog srca Čepin Gordana Kalajžić; kratko su i nadasve skromno predstavili aktivnosti ovih godina. Vrijedne članice su pripremile brojne specijalitete koje same proizvode, a temelje se poglavito na zdravoj prehrani i namirnicama pripremljenima od ekološki uzgojenih proizvoda, te se druženje nastavilo u vrlo ugodnoj atmosferi prostorija općinske organizacije HSS-a Čepin.
Ponosni smo na istaknute pojedince i udruge, kakvi su bili Josipa Glembay, Viktor Himelrajh i Hrvatsko srce, a ponos je još i veći kada su radovi o njima, autora živućih Čepinaca, objavljeni u stručnom časopisu. Čestitke autorima!
Nastojat ćemo i u budućim predstavljanjima povezivati prošlost i sadašnjost, kako bismo što više potaknuli na njegovanje naše zavičajnosti na koju s pravom možemo biti ponosni, kao što se zorno moglo vidjeti na licima sudionika sinoćnjeg predstavljanja.
Kako smo se ugodno družili možete pogledati u fotogaleriji na stranicama Knjižnice Čepin ovdje.