Najavljujemo vam da će knjižnica na žalost biti zatvorena u periodu od 05. ožujka do zaključno 16. ožujka 2018.g. zbog izvođenja građevinskih radova na projektu Kulturnog centra.

U prilogu (.PDF dokument) pogledajte dnevni red 08. sjednice Općinskog vijeća općine Čepin - Dnevni red 08. sjednica 2018. (.PDF)

Općina Čepin sukladno članku 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13, 73/17) objavljuje nacrt Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2018.-2023. godinu. Svi mještani općine pozvani su dati mišljenje, prijedloge i primjedbe o nacrtu.

Uvid u nacrt Plana gospodarenja otpadom može se izvršiti i u Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalno-stambenu djelatnost Općine Čepin svaki radni dan, od ponedjeljka do petka, od 10,00 do 14,00 sati. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt mogu se upisati u obrazac na mjestu javnog uvida ili dostaviti u pisanom obliku na adresu Općine Čepin do 28. ožujka 2018. godine.

Obrazac sudjelovanja u savjetovanju u vezi donošenja Plana gospodarenja otpadom možete preuzeti na obrascu ispod ili u prostorijama Općine Čepin.

Obrazac (.docx)

Čepin PGO (.pdf)

Čepinsko čijalo je po osamnaesti put se pokazalo u najboljem svijetlu kao jedna od nezaobilaznih manifestacija u Općini Čepin. Potaknut kao želja za očuvanjem tradicije čijanja perja i prikazima iz zimskih druženja koja su se nekada događala na selu, Čepinsko čijalo ove godine, kao i svaki puta do sada, osvrnulo se na aktualne godišnje teme našega kraja. Ove godine tema je bila odlazak mladih za Irsku. Milka i Joza su nakratko se odvojili jer je Milka otputovala djeci u Irsku… a Joza se prisjeća dana kada je kuća bila puna druženja i smijeha, pjesme i ljudi.

Osvrnimo se na ovaj slavonski običaj - Čijanje perja, stari je slavonski običaj koji je bio dio znatno mirnijeg i polaganijeg načina života u odnosu na ovaj današnji. Bio je to postupak pripremanja sirovine kojom su se potom punili jastuci i perine. Dok su žene čijale perje, muškarcima je to bila prilika za druženje, šalu… Tako čijalo nije označavalo samo posao koji je trebalo obaviti već i simbol druženja, okupljanja žena i muškaraca u dugim zimskim noćima, gdje se uz rad i priču, te pjesmu ali i udvaranje provodilo vrijeme. Priprema za čijalo počinjala je za toplih ljetnih dana kada je valjalo očupati guske, kako bi im do zime perje ponovno naraslo, te urediti jastučnice i ponjave. U izradi i ukrašavanju tekstila za svoju obitelj vrijedne ženske ruke, umorne od teških svakodnevnih poslova, pronalazile su odmor, a nježna duša zadovoljenje za svoje stvaralačke porive. U životu slavonskog sela čijalo je nekada bilo pravi društveni događaj - prilika da se ljudi, okupljeni oko zajedničkog posla, provesele, da porazgovaraju i zapjevaju. I najvažnije, da se upoznaju, zagledaju i zadirkuju djevojke i momci. A domaćini bi se, kao i uvijek, pobrinuli za slastan zalogaj i dobru kapljicu. Perje se čijalo tijekom dugih zimskih večeri. Žene i djevojke okupljale bi se u jednoj kući te uz pjesmu i vesele razgovore čijale perje koje bi domaćica pripremila. Za meke jastuke valjalo je odvojiti perje od rožnatog dijela pera. Velik je to posao - za jedan jastuk treba kilogram i pol do dva kilograma perja. Muškarci su za to vrijeme razgovarali, dogovarali poslove, kartali se i zbijali šale sa ženama. Po završetku posla vreća s perjem istresla bi se na glavu momku koji će vjerojatno biti zet dotične kuće. Raspoloženo društvo često puta posjećivali bi i tamburaši pa se nakon obavljenog posla veselo druženje nastavljalo do kasno u noć. A povratak kući u "sitne sate" momci su znali iskoristiti za zadirkivanje djevojaka. Sakupili bi peruške i zataknuli ih u djevojačke prozore ili na kapiju, a nerijetko je razbacanog perja bilo posvuda ispred kuće pa je "mat' imala šta vidit' ujutro kad se digne". Djevojka je morala pokazati kako je marljiva i pomesti perje prije nego što "selo vidi". I na kraju, dika svake prave šokačke sobe - narediti krevet. Ispod su perine i jorgani, gore šlingane i necane ponjave i ponjavac pa jastuci od metera. Jastuci su, uz ruho, pokućstvo i dukate bili sastavni dio djevojačke otpremnine. Prema tradicijskim, nepisanim pravilima trebalo ih je biti šest. Prilikom mladenkine selidbe u novi dom ponosno su pokazivani cijelom selu - "odjeveni" u šlingane ili necane jastučnice.

...Kad bi samo mogli govoriti... tko zna kakve bi nam zgode iz djevojačkih kućara ispripovijedali!

Projekt „Pretvaranje kulturnog nasljeđa „Šokaca“ u turističku atrakciju – ŠOKCI“ nastala je sufinanciranjem sredstvima Europske unije u okviru prekogranične suradnje Interreg V-A Hungary-Croatia Cooperation Programme 2014-2020. Vrijednost projekta je 947.360, 68 eura, gdje je vrijednost projekta u gradu Mohaču 452.500,00 eura, a u Općini Čepin 494.860,68 eura, od čega Europska unija sufinancira Projekt Šokci u Općini Čepin s 85% u vrijednosti 420.631,57 eura, dok ostatak sredstava od 15% Općina Čepin sama osigurava iz drugih izvora sufinanciranja. Sredstva ovog projekta ŠOKCI namjenjena je održavanju dviju kulturnih manifestacija u Čepinu – Čepinsko čijalo i Čepinski suncokreti, te izgradnju i rekonstrukciju Centra za kulturu Čepin, te potpunu opremu zgrade poput pozornice, poda za ples, ozvučenje i rasvjeta i opremanje izložbenog prostora s narodnim nošnjama i šokačkim instrumentima. Predviđeni rok izgradnje Centra za kulturu je kasno ljeto 2018. godine, a zgrada će biti reprezentativni uzorak urbanije arhitekture u mjestu s elementima tradicionalnoga – cigla i drvo. Prostor će biti vizualno otvoren te dostupan ne samo turističkim posjetama, već otvoren mještanima i za njihove potrebe unutar kulturno-umjetničkog ili sportskog izražavanja.

Projekt je zamišljen kao poticanje turističkog i gospodarskog razvoja Općine Čepin, zbog brojne ugostiteljske ponude i smještajnih kapaciteta, te razvoja biciklističkih staza i bitnog prometnog čvorišta sjevera i juga, te brojnih manifestacija koji se održavaju u organizaciji KUD „I.K.Adamovića“ i Općine Čepin.

Prilikom otvaranja 18. Čepinskog čijala načelnik Općine Dražen Tonkovac se osvrnuo na uspjeh ovog projekta i pozicioniranja Čepinskog čijala kao prepoznatog kulturno-umjetničkog događaja kojeg je u svom radu i sufinancirala Europska unija. Predsjednik KUD „I.K.Adamović“ Antun Blažević, napomenuo je kako je ovo tzv. punoljetno čijalo koje je zaslužilo stepenicu više kao manifestacija.

Tijekom Čepinskog čijala održana je i radionica pod vodstvom Nenada Sudara, umjetničkog voditelja KUD – a „Ivan Kapistran Adamović“ Čepin, gdje su djeca najviše pokazala interesa za čijanje perja, a na samoj manifestaciji plesno je sudjelovala i Hrvatska čitaonica iz Mohača sa svojim poznatim Bušarima, dok je KUD „I.K.Adamović“ izveo u koreografiji Nenada Sudara, Duška Topića i Franje Batoreka koreografije „Ajmo cure, ajmo se okretat“, „Tri livade, nigdje lada nema“, „Čiro“, „Ajd na lijevo“, „Opa cupa“, „Al je lipo naše kolo malo“, „Repa“, Staro sito i korito“, „Dućec“, „Oj mladosti najmilije doba“, „Kiša pada, neven vene“, „Drmeš“, „Jankić je dojahal“, „Zaprešićka polka“, „Špic polka“, „Jelice kolce vodila“ i ponovo „Drmeš“.

Pogledajte i fotografije s 18. čepinskog čijala

Najljepšim pozdravima i riječima obratilo se i izaslanstvo grada Mohača, Áron Cserdi zamjenik gradonačelnika i Andrics Attila voditelj projekta, te Andrea Kakas, HUHR Joint Secreteriat – Pećuh.

Mr.sc. Lara Liović
Voditeljica projekta i PR stručnjak - projekt ŠOKCI

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije danas je pristigla Odluka o odobravanju sredstava za sufinanciranje provedbe EU projekta u iznosu od 392.144,97 kuna koja su bespovratna.

Projekt „Pretvaranje kulturnog nasljeđa „Šokaca“ u turističku atrakciju – ŠOKCI“ nastala je sufinanciranjem sredstvima Europske unije u okviru prekogranične suradnje Interreg V-A Hungary-Croatia Cooperation Programme 2014-2020. Vrijednost projekta je 947.360, 68 eura, gdje je vrijednost projekta u gradu Mohaču 452.500,00 eura, a u Općini Čepin 494.860,68 eura, od čega Europska unija sufinancira Projekt Šokci u Općini Čepin s 85% u vrijednosti 420.631,57 eura, dok ostatak sredstava od 15% Općina Čepin sama osigurava iz drugih izvora sufinanciranja. Javnim pozivom Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2017. godinu, Općina Čepin je podnijela Zahtjev za dodjelu sredstava Fonda kao Jedinica lokalne samouprave koja po vrijednosti indeksa razvijenosti pripada u III. skupinu  te je na taj način ostvareno 70% bespovratnih sredstava.

Poseban naglasak na ovom projektu što je namijenjen jačanju prekogranične suradnje, šokačke kulture i poboljšanja turističke ponude rekonstrukcijom imovine centra, kulturne baštine, instalacijom nove opreme i produkcijom promotivnih materijala.

mr. sc. Lara Liović
Voditeljica projekta i PR stručnjak - projekt ŠOKCI

Pozivamo vas na 18. manifestaciju Čepinsko čijalo koja će se održati 19.01.2018. (petak) U prostorijama Hrvatskog doma u Čepinu, Ul. kr. Zvonimira 105 s programom:

Radionica u 17:00 sati

Manifestacija će započeti radionicom čijanja perja koja će na edukativni način prikazati tradicionalno čijanje perja kao priprema za miraz djevojke koja je za udaju ili posteljine za zimu.

Radionicu će voditi Nenad Sudar istaknuti član folklorne zajednice i očuvanja šokačke baštine, te umjetnički voditelj KUD-a „Ivan Kapistran Adamović“.

Na radionici će sudjelovati načelnik Dražen Tonkovac i zamjenici Ivan Žeravica i Mateja Kalajžić, predstavnici grada Mohača Áron Cserdi zamjenik gradonačelnika i Andrics Attila voditelj projekta, te Andrea Kakas, HUHR Joint Secreteriat – Pećuh.

Kulturno-umjetnički nastup folklornih skupina u 19:00 sati

Hrvatska čitaonica iz Mohača (Mađarska)

KUD „I.K. Adamović„ iz Čepina

Manifestacija „Čepinsko čijalo“ je financirana u sklopu Projekta „Pretvaranje kulturnog nasljeđa „Šokaca“ u turističku atrakciju – ŠOKCI“ koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru prekograničnog Interreg V-A Hungary-Croatia Cooperation Programme 2014-2020   ID: HUHR/1601/2.1.2/0006 Akronim: ŠOKCI

O ČIJALU

Čijanje perja, stari je slavonski običaj koji je bio dio  znatno mirnijeg  i polaganijeg načina života u odnosu na ovaj današnji. Bio je to postupak pripremanja sirovine  kojom su se potom punili jastuci i perine. Dok su žene čijale perje, muškarcima je to bila prilika za druženje i šalu. Tako čijalo nije označavalo samo posao koji je trebalo obaviti već i simbol druženja, okupljanja žena i muškaraca u dugim zimskim noćima, gdje se uz rad i priču, te pjesmu ali i udvaranje provodilo vrijeme.

Priprema za čijalo počinjala je za toplih ljetnih dana kada je valjalo očupati guske, kako bi im do zime perje ponovno naraslo, te urediti jastučnice i ponjave. U izradi i ukrašavanju tekstila za svoju obitelj vrijedne ženske ruke, umorne od teških svakodnevnih poslova, pronalazile su odmor, a nježna duša zadovoljenje za svoje stvaralačke porive.

U životu slavonskog sela čijalo je nekada bilo pravi društveni događaj - perje se čijalo tijekom dugih zimskih večeri - prilika da se ljudi, okupljeni oko zajedničkog posla, provesele, da porazgovaraju i zapjevaju. I najvažnije, da se upoznaju, zagledaju i zadirkuju djevojke i momci. A domaćini bi se, kao i uvijek, pobrinuli za slastan zalogaj i dobru kapljicu.

Žene i djevojke okupljale bi se u jednoj kući te uz pjesmu i vesele razgovore čijale perje koje bi domaćica pripremila. Za meke jastuke valjalo je odvojiti perje od rožnatog dijela pera. Velik je to posao - za jedan jastuk treba kilogram i pol do dva kilograma perja. Muškarci su za to vrijeme razgovarali, dogovarali poslove, kartali se i zbijali šale sa ženama. Po završetku posla vreća s perjem istresla bi se na glavu momku koji će vjerojatno biti zet domaćinske kuće. Raspoloženo društvo često puta posjećivali bi i tamburaši pa se nakon obavljenog posla veselo druženje nastavljalo do kasno u noć. A povratak kući u "sitne sate" momci su znali iskoristiti za zadirkivanje djevojaka. Sakupili bi peruške i zataknuli ih u djevojačke prozore ili na kapiju, a nerijetko je razbacanog perja bilo posvuda ispred kuće pa je "mat' imala šta vidit' ujutro kad se digne". Djevojka je morala pokazati kako je marljiva i pomesti perje prije nego što "selo vidi".

I na kraju, dika svake prave šokačke sobe - narediti krevet. Ispod su perine i jorgani, gore šlingane i necane ponjave i ponjavac pa jastuci od metera.  Jastuci su, uz ruho, pokućstvo i dukate bili sastavni dio djevojačke otpremnine. Prema tradicijskim, nepisanim pravilima trebalo ih je biti šest. Prilikom mladenkine selidbe u novi dom ponosno su pokazivani cijelom selu - "odjeveni" u šlingane ili necane jastučnice. „...Kad bi samo mogli govoriti... tko zna kakve bi nam zgode iz djevojačkih kućara ispripovijedali!“

Čijalo u Čepinu  tradicionalna je  manifestacija koja se održava već 18 godina. Ideja začetnika ove manifestacije bila je očuvanje starih običaja i prenošenje istih na mlađe generacije. Tako je kroz dugi niz godina održavanja, postalo jedno o omiljenijih događanja u ovo doba godine u Čepinu.

Kroz proces prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske - Općina Čepin i grad Mohač prepoznali su vrijednosti kulturne baštine Šokaca kao oblik turističke ponude u sklopu koje je predstavljanje tradicije i običaja, te pjesme i plesa Šokaca u obje zemlje,  u zajednički projekt suradnje uvrštena je i ova manifestacija jer je kroz godine održavanja postala vrijedna  kulturna i turistička prezentacija Čepina.

U isti projekt  prekogranične suradnje Općine Čepin i grada Mohača uvrštena je i manifestacija Čepinski suncokreti,koji su postali jedna od najznačajnijih manifestacija tradicijske kulture u ovom dijelu Lijepe naše.